Vegetarijanstvo i sport
#1
Postavljeno 12 November 2011 - 07:56 PM
zanima me da li ima neko ko je vegetarijanac i da se bavi biciklizmom,i zanima me da li takav nacin ishrane moze da utice na moju snagu,posto znam da u mesu ima najvise proteina i ugljenih hidrata,kao i gvozdja...
Poozzzz
The fly never wonders why I did it !!!
#2
Postavljeno 12 November 2011 - 08:07 PM
http://www.zdravaish...enamirnice.html
http://www.diabetes.rs/ishrana03.htm
eto ti neke tabele pa pogledaj
5500km-2010
6400km-2011
3800km-2012
6080km-2013
7660km-2014
8500km-2015
5000km-2016
Moj zanat mi je dao vrh sa koga ću pasti“... Ako ste dostigli vrh, onda i pad može da bude veličanstven!“ D.V
#3
Postavljeno 12 November 2011 - 08:24 PM
The fly never wonders why I did it !!!
#4
Postavljeno 12 November 2011 - 08:31 PM
S tim naumu, rekao bih da je moguće sve i uz vegetarijansku ishranu, jedino treba sve dobro ispitati pre nego se započne.
Mene takođe zanima, ako se neko drži tog ražima ishrane, kako to utiče na kućni budžet u odnosu na "klasiku" (sarma, čvarci i dr.)?
#5
Postavljeno 12 November 2011 - 08:50 PM
http://howtoloosebel... ... rexia1.jpg
или овако:
http://schizophrenia... ... orexia.jpg
#6
Postavljeno 12 November 2011 - 08:56 PM
Treba napomenuti, da u mesu nema upravo tih, SLOŽENIH ugljenih hidrata koji su zapravo izvor "dugotrajne energije"! Složeni UH se sporije razgrađuju, i upravo zbog toga su bolji jer će ti duže vremena služiti energijom...
U svakom mogućem smislu, od toga da ne jedeš meso (tj. da jedeš samo ribu) možeš imati samo koristi! Zapravo stomak čoveka nije namenjen da svari meso, pa se to u stomaku zadržava i NEDELJAMA, truleći tamo (a to se i uglavnom "oseća" na onima koji svaki dan žderu meso, posebno crveno).
Važno je, da dobro sastaviš sebi jelovnik, da uneseš dovoljnu količinu potrebnih stvari, kao što su proteini, UH, vitamini i minerali.... što zapravo i nije tako teško kao što se čini. Vegetarijanska hrana je strava!
#8
Postavljeno 12 November 2011 - 09:04 PM
Ako uzmemo u obzir da su i oni samo malo kvalitetniji mesni proizvodi itekako skupi, a oni najjeftiniji su manje više čist otrov, uopšte nije skuplja vegetarijanska ishrana... a bolja je.Mene takođe zanima, ako se neko drži tog ražima ishrane, kako to utiče na kućni budžet u odnosu na "klasiku" (sarma, čvarci i dr.)?
#10
Postavljeno 12 November 2011 - 09:15 PM
Uzmi u obzir da samo 1/3 proteina je preporučena da bude životinjskog porekla, a to možeš dobiti iz mlečnih proizvoda, a kako si i navela da bi ribu jela i to ti je dobar izvor životinjskog proteina. A što se biljnih proteina tiče, ja ti preporučujem soju. Recimo ja obožavam sojino mleko (kodkuće pravljeno, inače još nikad nism kupovao u prodavnicama tako da ne znam kakvo je to sojino mleko) i to je odličan izvor proteina, a lako se može iskombinovati sa bilo kakvim voćem da napraviš ukusan i dobar napitak (napraviš voćni shake ili tako nešto).
Treba napomenuti, da u mesu nema upravo tih, SLOŽENIH ugljenih hidrata koji su zapravo izvor "dugotrajne energije"! Složeni UH se sporije razgrađuju, i upravo zbog toga su bolji jer će ti duže vremena služiti energijom...
U svakom mogućem smislu, od toga da ne jedeš meso (tj. da jedeš samo ribu) možeš imati samo koristi! Zapravo stomak čoveka nije namenjen da svari meso, pa se to u stomaku zadržava i NEDELJAMA, truleći tamo (a to se i uglavnom "oseća" na onima koji svaki dan žderu meso, posebno crveno).
Važno je, da dobro sastaviš sebi jelovnik, da uneseš dovoljnu količinu potrebnih stvari, kao što su proteini, UH, vitamini i minerali.... što zapravo i nije tako teško kao što se čini. Vegetarijanska hrana je strava!
Батали соју као извор протеина. Соја је пуна фитоестрогена. Колико су они добри најбоље се види по примеру покојне Линде Макарти - жене Пола Макартија која је заговарала вегетаријанство, хранила се интензивно сојиним производима па добила рак. Ево ти цео текст:
http://www.ivonazivk...A-PRVI-DEO.html
Да не помињем што је иако званично забрањено - узгајање генетски модификоване соје и те како узело маха (видети више на нету под Монсанто и ГМО соја). Укратко - Монсанто и храна би било исто као да се панчевачка петрохемија бави здравом храном - пошто су установили да су на пестицид "Роунд ап" (производ Монсанта) неке бактерије отпорне - онда су укрстили гене тих бактерија са сојом, тако да када се земљиште прска Роунд уп-ом све живо поцрка сем те соје (по томе се иначе поља генетски модификоване соје разликују од остлаих где поред соје никне и по нека травка). Све у свему - ко мисли да је соја добра - нек погледа филм: свет по Монсанту има га на тјубу..
#11
Postavljeno 12 November 2011 - 09:16 PM
Иначе ко је 0 крвна група и покушава са "зелењавом" као исхраном - предлажем да се одмах мане ћорава посла јер 0 су природно месождери
Potpisujem
Ps.
"Dok ne probam tog lava za mene je svinja kralj sivih zivotinja"
Стицајем околности знам пар људи који су 0 крвна група и пробали су вегетаријански начин исхране - сви су се одреда поразбољевали...
#12
Postavljeno 12 November 2011 - 09:33 PM
BTW ja sam A- & Genuine Carnivore ...
#13
Postavljeno 12 November 2011 - 10:15 PM
a sto se tice budzeta,to su predrasude,kad pogledate koliko para se trosi na meso dolazite do jednostavnog odgovora da povrce i voce nije toliko skupo koliko i samo meso...u svakom slucaju probacu pa ako ne ide,lako cu odustati
The fly never wonders why I did it !!!
#14
Postavljeno 13 November 2011 - 01:46 AM
U PRAVU SI ZA ESKIME ALI NA MINUS 30 NI JA NE BIH OPSTAO CELE GODINE A KAMOLI VIRUSI.Ali isto tako eskimi su narod kojima je zivotni vek najkraci zato sto im celije brzo stare,a razlog tome je velika hladnoca.A da su zdravi tu si u pravu.Naucno je dokazano da 1m iznad leda nema virusa nikad a cak do 2 m ih retko ima.Tako da njihovo zdravlje nema veze sa ishranom puno.Isto tako je i cigara pre 100 godina bila manje stetna,i svinjetina,ali danas jedemo razne mongoloide genetski modifikovane ili makar te svinje jedu hranu genetski modifikovanu pa smo i mi modifikovani i metabolizam manje otporan i podlozniji sranjima.Ja sam AB + i od malena imam problem sa mesom,secam se kad sam bila mala tata mi je stalno davao meso i govorio "Ajde to je samo krtina" i uvek su imali problem sa mojom ishranom..Mlecnih proizvoda se ne odricem,kao ni ribe,jer je dokazano da su Eskimi jedini narod koji nikad nije oboljevao od raka,srcanih problema i mozdanih udara u svakom slucaju dobra je za krvne sudove...
a sto se tice budzeta,to su predrasude,kad pogledate koliko para se trosi na meso dolazite do jednostavnog odgovora da povrce i voce nije toliko skupo koliko i samo meso...u svakom slucaju probacu pa ako ne ide,lako cu odustati
#15
Postavljeno 13 November 2011 - 06:31 PM
Posto si zensko, moras se paziti ishrane koja pretezno naginje ka mlecnim proizvodima. Nema tu niceg loseg. Zene su sklone da ponekad preteruju, a u sveopstem neznanju o ishrani retko ko pominje da je glavni okidac u nastajanju raka dojke kod zena upravo kalcifikacija nadbubrezne zlezde. Nastaje ishranom baziranom na mlecnim proizvodima, pod uslovom da se nekonzumira dovoljno magnezijuma koji anulira visak kalcijuma u sistemu. Uvek gledaj da u dnevnom unosu budu 2:1 Ca:Mg i nemas se cega bojati.
Nista strasno i opasno, ali detalj na koji treba obratiti paznju.
Ako nekog interesuje vise, u knjizi Michio Okushi-a opisan je nacin nastanka svakog karcinoma od kog covek moze da oboli. Svaki nastanak je uzrokovan nekim poremecajem u nacinu zivljenja.
#19
Postavljeno 13 November 2011 - 10:03 PM
Ma kakav bre alkoholizam - alkohol je majka, zdrav za krvotok, zdrav za zene, zdrav za zezanje, znaci to nikako ne moze da skodi...
Ta knjiga me zanima bas zbog hrane, ne kazem da cu da se pridrzavam, al me zanima da vidim kako to covjek "moze da sprijeci" rak necega.
Ps.
Jedan moj tetak je napunio 84 god a zadnjih 54 recimo da je vise bio u alkoholisanom nego u nekom "normalnom" stanju kazu, tako da... slobodno udrite po rakiji
#20
Postavljeno 13 November 2011 - 11:11 PM
E a vidi ovo :
Zbog čega treba jesti dunje?
Iako donekle zanemarena, dunja (Cydonia oblonga) predstavlja pravo voće jeseni. Iako je njeno vreme od oktobra do decembra, ne nalazi se baš često u prodaji. Izgleda da su preci današnje civilizacije znali mnogo više o njenoj vrednosti, jer je donekle poprimila i mitski značaj.
Za one koji ne znaju, dunja predstavlja pravu vitaminsku bombu. Osim minimalne količine kalorija i masti, bogata je proteinima, ugljenim hidratima, dijetalnim vlaknima, a sadrži i puno taninskih materija i pektina. Od vitamina najviše ima vitamina C, ali i zavidnih količina karotena (provitamin A), vitamina B 1 i B 2, kao i niacina. Od minerala najviše je zastupljen bakar, kalijum, kalcijum, magnezijum, natrijum, gvožđe, sumpor, hlor.
Semenke dunje sadrže čak 15 odsto ulja i značajne količine važnog sastojka amigdalina, odnosno vitamina B 17, koji poseduje antikancerogeno dejstvo. Semenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.
Dunje se smatraju izuzetno lekovitim voćem. Lekoviti su plodovi, listovi i seme. Od ploda posebno sok i sirup. Zahvaljujući taninu i sluzi, povoljno deluju na rad creva i sprečavanje infektivnih bolesti. Dunjin sok, ukuvan sa istom količinom šećera, leči kašalj, astmu i akutnu dijareu. Pečena ili kuvana dunja preporučuje se kod upale želudačne i crevne sluzokože, ali i za lečenje anemije. Čaj od cvetova dunje pomaže smirivanju kašlja. Čaj od semenki dunje deluje smirujuće, otklanja nesanicu, kao i loš miris iz usta.
Dunje se teže konzumiraju sirove, zbog oporosti, a veoma su ukusne kuvane, pečene, pripremljene kao kompot, žele, marmelada i voćne kašice.
Dunje se dobro slažu sa pečenim mesom, piletinom, pačjim mesom, junetinom i mesom divljači. Posebno, ako se mesa peku zajedno sa dunjama ili se služe s umakom od dunja.
* Od ploda dunje
Dunju dobro oprati, očistiti dlačice i preseći na četiri dela. Zatim odstraniti semenke i tvrdi deo oko njih, a mesnati deo iseći na sitne listiće i odmah ih staviti (da ne promene boju) u litar vrele vode. Lagano kuvati 15 do 20 minuta, a zatim ostaviti da se sadržaj ohladi. Procediti ga i piti u gutljajima tokom celog dana ako osećate disajne tegobe, kašljete, promukli ste ili imate bronhitis.
* Za bore i ispucale usne
Za lice bez bora i lepo negovane usne narodna medicina je našla odgovor u dunjinim semenkama. Preparat se pravi tako što se jedna kašičica semenki sitno isecka, zatim istuca u avanu, a onda prelije sa dve kašičice proključale vode. Dobro promešana smesa se ostavi da odstoji deset minuta. Dobijenom mešavinom mažu se ispucale usne i mesta na licu sa izraženim borama. Da bi efekat bio očekivan, terapija mora biti redovna i dugotrajna.
Protiv bora može da se pripremi i dunjin losion. Za ovaj preparat potrebno je 20 dekagrama kora dunje, koje se drže dve nedelje u tri decilitra jače rakije, po mogućstvu komovice. Posle toga rakija se procedi, sipa u tri bočice i hermetički zatvori. Pripremljenim losionom delovi lica sa borama mažu se dva puta dnevno.
0 članova čita ovu temu
0 članova, 0 gosta, 0 anonimnih korisnika