Kanda sam živ

Tomislave, u pravu si. IONE, hvala na tim rečima a i meni je zabavno.

Dakle, drugi dan ture:
Jutro je bilo odličan pokazatelj onoga što me čekalo što se tiče vremena - kiša, suvo, pljusak pa iz početka. Zbog toga sam i krenuo kasnije, a u Kuršumliji sam na pumpi zbog pljuska proveo skoro sat vremena. Na kraju sam iz Kuršumlije krenuo iza 10. No, vožnja je bila prijatna zbog krajolika, a temperatura je bila idealna - 10-15 stepeni. Jedino što sam jedno deset outa stao da nešto obučem ili skinem.
Ovo je brana kod sela Selova, koja je valjda završena ali nikada nije puštena u rad.
Okolina:
Prvi umor se poklopio sa još jednim pljuskom, taman kada sam prilazio Merćezu, pa sam stao u lokalnom in mestu
Na meniju viršla, naseckana Sremska kobaja, kuvano jaje i jabuka.
Kiša je stala i čak se tu i tamo pomolio poneki zračak sunca. Put ka Brzeću preko Blaževa:
Kod Blaževa postoji levak, gde se prvo spusti ihaha a onda se to vraća. Ništa neuobičajeno, ali u toj rupi je bilo HLADNO. Pri tome, uspon iz udoline je poprilično nemilosrdan, što znači da se Boris znoji. Mnogo. Smrz'o sam se, ali kod ovog spomenika gore (kraj te rupe) je bilo dosta toplije i pojavilo se sunce.
Ko do sada nije shvatio, krenuo sam preko Kopaonika. Nikada nisam bio tamo, pa rekoh da to štikliram. Vreme - idealno
Par slika sa uspona, koji nije lak ali se da izvesti, nekako. A da je lep - lep je.
Inače, u toku uspona sam još nekoliko puta morao da se oblačim i skidam, ali je temperaura sve vreme bila idealna (iako hladnije zbog visine).
Ono što se pokazalo kao ogroman problem su dve stvari: Moja odeća je bila mokra - i majica sa duksom a i pantalone, plus JEZIVA promena u vremenskim uslovima sa druge strane. Kako sam došao do hotela, iz pravca Raške je stigla jako hladna magla. Dok sam ja stao i obukao dodatne prsluk, jaknu i debelu Btwin gumiranu jaknu protiv kiše, tresao sam se kao prut. Nisam mogao da navučem zimske rukavice koliko sam se tresao. Potkapa i dve marame... Džaba, a delom zato što su mi pantalone bile mokre.
Dvadeset i nešto kilometara jakog spusta dok se sav tresem i po polumraku - nije bilo baš skroz naskroz zabavno. Dok sam stigao dole, bio je mrak, ali na svu sreću opremljen sam tako da sa svih strana izgledam kao novogodišnja jelka

Desetak kilometara do Raške i pravac pumpa gde sam popio kafu i raspitao se za smeštaj. Sve mokro, ja jezivo gladan i umoran - daj sobu sa toplom vodom.
I ovim (teleću čorbu sam smazao pre nego što sam pomislio da se dohvatim telefona).

I eto, tu sam noćas. Tura je vrrrlo zanimljiva i sigurno ću je dugo pamtiti.
Sutra... Najavljuju loše vreme, tako da ću videti, ali teško da neću makar pokušati šta sam naumio. Takav sam, a cena je nešto što je malkice manje bitno i zaboravi se, za razliku od onih drugih stvari. Onih divota iz naslova.

Pozdrav svima.